U okviru obeležavanja Svetskog Dana secesije (10. jun) danas je, u Svečanoj sali Gradske kuće, održana konferencija „Svakodnevica lepote – žene, umetnost i životni stil u doba secesije“ na kojoj je, između ostalog, rečeno da kada govorimo o secesiji ne govorimo samo o jednom umetničkom pravcu sa kraja 19. i početka 20. veka, već o čitavoj životnoj filozofiji koja je nastojala da lepotu unese u svaki kutak ljudskog postojanja, i da je u tom svetu lepote i stvaralaštva posebno mesto pripadalo ženi – kao inspiraciji, čuvarki kulture, ali i sve više kao aktivnoj učesnici u oblikovanju društvenog i umetničkog života. Ovu konferenciju, koja je istovremeno i podsetila da istinska lepota nije samo u onome što vidimo, već i u načinu na koji živimo, stvaramo i ostavljamo trag u vremenu, svečano su otvorili predsednik Skupštine grada Subotice Daniel Đivanović, zamenica gradonačelnika Grada Subotice, Čila Goli, i predsednik Skupštine AP Vojvodine, dr Balint Juhas.

Daniel Đivanović je je kazao kako tema ovogodišnje konferencije nudi naročito zanimljiv pristup ovom nasleđu, i da secesija nije donela samo nove forme i dekorativne elemente, već i novi način pogleda na svet.
„Ona priziva epohu u kojoj je lepota postala sastavni deo svakodnevice: u arhitekturi, likovnoj umetnosti, primenjenoj umetnosti, odevanju i uređenju domova. U tom svetu lik žene je istovremeno inspiracija, stvaralačka snaga i jedan od ključnih nosilaca ideala tog vremena“, istakao je Đivanović.

Današnja predavanja, dodao je, pružaju priliku da se sa secesijom upoznamo ne samo kroz građevine i materijalna dobra, već i da se približimo kulturnom okruženju koje je stvorilo ovo jedinstveno umetničko nasleđe, jer iza svake zgrade stoje ljudi, priče, ideje i životni putevi.
„Za Suboticu, secesija nije muzejski eksponat, već deo svakodnevnog života grada. Naša Gradska kuća, palate i javne zgrade nisu samo svedoci prošlosti, već i važni elementi našeg identiteta. Upravo zato nam je posebno važno da ovo nasleđe neprestano istražujemo, predstavljamo i čuvamo za buduće generacije. Sa zadovoljstvom ističem da naš grad sve više učvršćuje veze sa sredinama koje neguju slične vrednosti. Kečkemet, Targu Mureš i Suboticu povezuje posebno secesijsko nasleđe. Naše gradske kuće, javne zgrade i arhitektonske vrednosti deo su iste kulturne i umetničke tradicije koja je oblikovala jedno od najupečatljivijih arhitektonskih lica Karpatske nizije“, naglasio je Daniel Đivanović.
Obraćajući se medijima uoči svečanog otvaranja konferencije, zamenica gradonačelnika Čila Goli je podsetila da je Subotica 2013. godine postala članica Evropske mreže secesijskih gradova i da od tada na različite načine obeležava Svetski dan secesije.

„Ove godine naš cilj je da obuhvatimo što širu publiku, tako da manifestacije neće biti organizovane samo danas, već i sutra i prekosutra. Ciljna grupa nisu samo stručnjaci, već i šira javnost, pa će biti održane različite radionice, izložbe i prezentacije u gotovo svim kulturnim institucijama na teritoriji grada Subotice. Važno nam je da prenesemo znanja koja poseduju saradnici kulturnih ustanova i da približimo sve izvore koje secesija nudi – ne samo u arhitekturi, već i u drugim segmentima kulturnog života grada“, istakla je Čila Goli.
Balint Juhas je, obraćajući se učesnicima konferencije, istakao da je Subotica jedan od najznačajnijih centara secesijske arhitekture u ovom delu Evrope i da se njena posebnost ogleda u činjenici da se sa ovim umetničkim pravcem građani susreću svakodnevno, na ulicama, trgovima i znamenitim zgradama koje oblikuju identitet grada.
Govoreći o značaju očuvanja kulturnog nasleđa, poručio je da nasleđe opstaje samo ukoliko se o njemu odgovorno brine, obnavlja i prenosi budućim generacijama. Kako je istakao, očuvanje graditeljske baštine Subotice nije samo kulturno, već i društveno pitanje, jer ove građevine i danas oblikuju identitet grada i predstavljaju jedan od njegovih najznačajnijih resursa.

On je posebno pozdravio temu ovogodišnje konferencije, posvećenu ženama, umetnosti i životnom stilu u doba secesije, ocenivši da ona pruža priliku da se bogato nasleđe ovog perioda sagleda iz novog ugla.
U okviru programa današnje konferencije, koja je okupila stručnjake iz oblasti istorije umetnosti, arhitekture i zaštite kulturnog nasleđa, održana su predavanja o secesijskim vitražima, arhitektonskom nasleđu Kanjiže i Palića, kao i o modi i položaju žena na prelazu iz 19. u 20. vek. Događaj je deo trodnevnog programa obeležavanja Svetskog dana secesije u Subotici, koji obuhvata izložbe, stručna vođenja, književne i filmske programe, kao i aktivnosti namenjene mladima s ciljem približavanja i očuvanja kulturnog nasleđa.

Program: 11. jun (četvrtak)
- Savremena galerija (Palata Rajhl), 10.00 – 18.00, projekcija filma Zoltana Šifliša „Secesijska Subotica”, a biće izložen i jedan od prepoznatljivih dekorativnih elemenata palate iz tog perioda – keramičko srce.
- Gradski muzej Subotica, 10.00 – 18.00, Izložba: Promene u modi – Istoricizam, secesija, art deko (1880 – 1940) Gostujuća izložba Muzeja „Kišceli” iz Budimpešte.
- Gradski muzej Subotica, 16.00 – 17.00 i 17.00 – 18.00, Porodična igraonica – umetnice iz perioda secesije u muzeju: Ilona Čović i Klara Gereb.
- Gradska biblioteka Subotica, 18.00, Književno veče u znaku secesije – Pal Vadas: U Subotici i okolini
Program: 12. jun (petak)
- Savremena galerija (Palata Rajhl), 10.00 – 18.00, projekcija filma Zoltana Šifliša „Secesijska Subotica”, a biće izložen i jedan od prepoznatljivih dekorativnih elemenata palate iz tog perioda – keramičko srce.
- Gradski muzej Subotica, 10.00 – 18.00, Izložba: Promene u modi – Istoricizam, secesija, art deko (1880–1940) Gostujuća izložba Muzeja „Kišceli” iz Budimpešte.
- Savremena galerija (Palata Rajhl), 18.00, Od ukrasa do slobode: žena u doba secesije – Tematsko vođenje u Palati Rajhl
